Šta je akvaplaning?

Šta je akvaplaning?

Šta je akvaplaning?

Nakon miholjskog leta tokom kojeg nije bilo previše padavina, u narednom periodu možemo očekivati češće kišne periode i početak pravog jesenjeg vremena. Osim što su uslovi za vožnju otežani zbog mokrih kolovoza, kiša može da izazove jednu opasnu pojavu usled koje može doći do gubitka upravljivosti vozila – akvaplaning (vodeni klin).

Akvaplaning je pojava koja nastaje u slučaju kada vozilo svojom težinom ne može da istisne veliku količinu vode koja se nakuplja ispod pneumatika tokom vožnje po mokrom kolovozu. U takvim situacijama automobil gubi upravljivost, a kolovoz postaje klizav poput zaleđenog puta. Pri kritičnoj brzini (već iznad 55 km/h) dolazi do gubitka kontakta sa podlogom i postoji realna opasnost da vozilo izleti sa puta. Nažalost, mnogi vozači, a naročito oni neiskusniji, nisu svesni kolika opasnost vreba od akvaplaninga.

Jedan od najvažnijih faktora koji mogu dovesti do akvaplaninga jeste brzina kretanja vozila. Što se većom brzinom kreće vozilo to je prijanjanje na mokrom putu lošije i veća je mogućnost da dođe do akvaplaninga, jer guma mora da izbaci veću količinu vode.

Naravno, u ovakvoj situaciji je bitna i dubina vode, jer što je ona veća lakše će doći do gubitka prijanjanja vozila za podlogu.

Prema zakonima fizike, pri brzini od:

  • 16 km/h formira se vodeni klin,
  • 80 km/h izdiže se deo točka,
  • 90 km/h i više, potpuno se izdiže točak sa kolovoza.

Drugi bitan faktor je dubina šare pneumatika. Gume na automobilu su projektovane tako da pomoću šara izbace suvišnu količinu vode tokom vožnje. Da bi to uradile kako treba, potrebno je da imaju odgovarajuću dubinu šare. U situacijama kada je guma previše istrošena, ona neće biti u stanju da dovoljno brzo izbaci suvišnu količinu vode, pa se na taj način između gume i kolovoza stvara tanak sloj vode zbog kojeg može doći do gubitka upravljivosti.

Akvaplaning

Bitno je napomenuti da će guma sa 50% istrošenosti “zaplivati” na brzini oko 7 km/h nižoj u odnosu na novu gumu.

U Srbiji, po Zakonu, najmanja dubina šare na pneumaticima iznosi:

  • Na PUTNIČKIM vozilima 1,6mm,
  • Na teretnim vozilima i autobusima 2mm,
  • Za ZIMSKU upotrebu (za sva vozila) minimum 4mm.

Šta ako dođe do akvaplaninga?

Postoji jedna bitna stvar koju sebi ne smete dozvoliti da vam se desi u takvoj situaciji, a to je da krenete da PANIČITE. Ukoliko se uspaničite verovatno ćete uraditi jednu od dve stvari koje nikako ne bi smeli, a to je da počnete naglo da kočite ili da pravite nagle pokrete volanom.

Ukoliko počnete da gubite kontrolu nad vozilom nemojte naglo pritiskati kočnicu, jer time gubite i poslednju šansu da guma ispumpa vodu. Laganim oduzimanjem gasa smanjite brzinu i čvrsto držite upravljač dok gume ne počnu ponovo da prijanjaju za podlogu.

Za vozila koja poseduju ABS kočioni sistem u ovakvim situacijama se preporučuje blago okretanje upravljača i normalno kočenje (kontinualnim pritiskom), jer će elektronski sistem dozirati neophodnu silu kočenja, a pri tom neće blokirati točkove.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je potrebna dodatna opreznost prilikom vožnje u kišovitim uslovima, te da je najvažnije prilagoditi brzinu kretanja uslovima vožnje i stanju u kom se kolovoz nalazi.

Priprema automobila za jesen u 5 koraka
[Vodič] Priprema automobila za jesen u pet koraka
Prethodni tekst
Lišće na putu - opasno kao led!
Lišće na putu - opasno kao led!
Sledeći tekst